Bosna i Hercegovina je mala država koja se nalazi u Europi, na zapadu Balkana. Bosna i Hercegovina na sjeveru, sjeverozapadu i jugu graniči s Hrvatskom s dužinom granice od 932 km, na istoku graniči sa Srbijom s granicom od 312 km te na jugoistoku sa Crnom Gorom s dužinom granice od 215 km. Bosna i Hercegovina na jugu ima i izlaz na Jadransko more u dužini od 21 kilometra koji se nalazi na području općine Neum. Većina granice Bosne i Hercegovine je prirodnog porijekla i čine ju rijeke Drina, Sava i Una i planine poput Dinare. Bosna i Hercegovina se sastoji od dvije cjeline: bosanskog dijela na sjeveru (oko 40.000 kilometara kvadratnih) te hecegovačkog dijela na jugu koji obuhvaća samo 20% ukupne površine. Prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine čini planinski niz Vran – Raduša – Vranica – Bitovnja – Bjelašnica – Treskavica – Zelengora – Maglić. Bosna i Hercegovina nezavisnost je stekla 5. travnja 1992. godine nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.

Na području Bosne i Hercegovine nalaze se četiri velike geografske cjeline, Srednja Bosna, Peripanonska Bosna, Bosanskohercegovački visoki krš te Mediteranska regija odnosno Niska Hercegovina. Na području Srednje Bosne nalazi se planinski srednjobosanski prostor koji je najrazvijeniji dio države, na području Peripanonske Bosne koja je poljoprivredno najvrjedniji dio države živi najveći broj stanovništva, na području Bosanskohercegovačkog visokog krša koji je najslabije naseljen dio države smjestio se planinsko-krški prostor zapadne Bosne i Hercegovine, a Mediteranska regija odnosno Niska Hercegovina je najmanja geografska cjelina Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina zauzima ukupnu površinu od 51 209,2 kilometara kvadratnih, od čega 51 197 kilometara kvadratnih zauzima kopnenu površinu, a 12,2 kilometara kvadratnih morsku površinu. Na tom području prema procjenama danas živi oko 3.950.000 stanovnika, no ne postoje precizni statistički podaci o stanovništvu jer je posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini proveden 1991. godine, neposredno prije rata u Bosni i Hercegovini koji se vodio između 1992 i 1995. godine. Prema tom popisu na području Bosne i Hercegovine živjelo je 4.377.033 stanovnika. Od ukupnog broja njih 1.902.956 (43.47%) bili su Muslimani odnosno Bošnjaci, 1.366.104 (31.21%) Srbi i 760.852 (17.38%). Od tada su se podaci bitno promijenili jer je u ratu poginulo između 60 tisuća i 200 tisuća ljudi, a dosta stanovništva se i preselilo.

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta koji su Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska te jednog distrikta Brčka. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana od kojih je jedan Bošnjak, jedan Srbin, a jedan Hrvat. Oni se mijenjaju na mjestu predsjednika predsjedništva svake 4 godine te ih izravno bira narod (Federacija Bosne i Hercegovine bira Bošnjaka i Hrvata, a Republika Srpska bira Srbina). Zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine je Parlamentarna skupština koja se sastoji od dva doma: Doma naroda i Predstavničkog doma.

Zbog povoljnog geografskog položaja, prirodnih ljepota, kulturno-povijesnih vrijednosti te pogodnih klimatskih uvjeta Bosna i Hercegovina predstavlja veoma zanimljivu turističku destinaciju. Na području Bosne i Hercegovine očuvana su brojna prirodna bogatstva kao što su kanjoni Rakitnice i Krušnice, rezervati ptica Hutovo blato i Bardača, prašuma Perućica, jezera kao što su Blidinje, Prokoško, Šatorsko i Boračko, vodopadi Kravice, Skakavac, Kozica, rijeka Una sa svojim slapovima, gornji tok Neretve, izvor Bune. Bosni i Hercegovini dvanaest planinskih vrhova prelazi preko 2000 metara nadmorske visine, a većina gradova u neposrednoj blizini ima planinske terene pogodne upravo za planinarenje i alpinizam. Za razvoj alpinističkog turizma izuzetno je važna planina Čvrsnica na kojoj se nalazi Veliki Kuk koja je najveća litica na Balkanu (preko 1000 metara) te koja privlači brojne ljubitelje planinarenja i alpinizma i predstavlja pravi izazov za alpiniste.

Na području Bosne i Hercegovine stvorene su mogućnosti za razvoj različitih vrsta turizma kao što su planinski (Olimpijske planine Bjelašnica, Jahorina, Igman i Trebević, Vlašić kod Travnika…), banjski (banje na Ilidži kod Sarajeva, u Fojnici, Kiseljaku, Tesliću, Tuzli, Olovu, Srebrenici, Višegradu, Tesliću…), primorski (Neum sa okolinom – Mostar, Stonski zaljev, Hutovo blato, Stolac), avanturistički (snowboardin, rafting i splavarenje predivnim rijekama Bosne i Hercegovine, Neretvom, Drinom, Unom…), religijski (Međugorje, Prusac, Jajce te monogobrojni vjerski i kulturni spomenici četiri religije – islama, katolicizma, pravoslavlja i judaizma), lovni i ribolovni (brojne planine i rijeke), eko i seoski turizam ( autentična sela s predivnim krajolicima, zanimljiva planinska sela poput Lukomira na Bjelašnici, sela oko Fojnice, Kaknja, Vareša, Kraljeve Sutjeske i Bobovca, Goražda, Banjaluke) te kongresni (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Bihać, Banja Luka, Mostar…).

Unatoč tome što je Bosna i Hercegovina mala zemlja ona ima bogatu kulturu koja je utjecala na ostale zemlje koje su se smjestile na Balkanu, ali i na svijet. Kulturni život Bosne i Hercegovine ističe se na raznim područjima ljudske djelatnosti, kao što je glazba, književnost, film, kazalište, likovna i primijenjena umjetnost, dizajn i suvremeni mediji. U korist razvijenost kulturnog života Bosne i Hercegovine govori činjenica da je Bosna i Hercegovina uz Mađarsku , jedina zemlja na ovom području, iz koje potječe više od jednog dobitnika Nobelove nagrade. Nobelovu nagradu za kemiju dobio je Vladimir Prelog, a za književnost Ivo Andrić koji je najpoznatiji po svom djelu „ Na Drini ćuprija“. Za kulturni razvoj zemlje veliku važnost je imala prisutnost triju vjera što se može vidjeti na primjerima brojene sakrale arhitekture, a uz Jeruzalem, Sarajevo je jedini grad u svijetu koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu , ali i sinagogu udaljene samo 100 metara jedne od drugih.

Bosna i Hercegovina se u cijelom svijetu ističe sa svojom glazbom koja ima dugu povijest. U tradicionalnoj glazbi spajaju se razni motivi i žanrovi koji su tako melodični da odmah uvuku slušatelja u tu pjesmu. Najpoznatija glazba u Bosni je sevdalinka, ljubavna pjesma karakterističnog izraza s dugom tradicijom.

Pri posjetu Bosni i Hercegovini nećete pogriješiti uđete li u bilo koje mjesto koje susretnete na vašem putu. Čak će vas i najmanje naselje zadiviti svojom autentičnosti, bogatom i burnom prošlošću, svojom dugom tradicijom, brojnim kulturnim manifestacijama, prirodnim ljepotama i dobrim i ljubaznim ljudima. Nemoguće je istaknuti koje bi od svih mjesta u Bosni i Hercegovini trebalo posjetiti jer se svako od njih odlikuje raznim posebnostima koje će zadovoljiti potrebe svakog turista.