Opis grada | Panorame | Vremenska Prognoza

Višegrad je općina s istoimenim središtem koja se smjestila na rijeci Drini u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Jedno od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine je Višegradska kotlina koja se djelomično sastoji od visokih klisura i planina. Na mjestu gdje se planine koje čine kanjon Drine razdvajaju u kotlinu, stoji 500 godina stari kameni most s 11 lukova širokog raspona koji se svima poznat iz romana Ive Andrića „Na Drini ćuprija“ u kojem on tokom četiri stoljeća opisuje svakodnevni ljudi u Višegradu čiji je nijemi svjedok bio ovaj predivni most koji je dao izgraditi vezir Mehmed paša Sokolović. Most je dug oko 250 metara te je širok oko 10 metara osim na sredini na dijelu koji se zove kapija gdje je proširen s dvije terase, koje se nalaze sa svake strane po jedna.

Tragovi života na ovom području potječu iz vremena Ilira (1500 god. p.n.e.), kada su ovo područje naseljavala plemena Autarijati i Ardijeji što nam svjedoče pronađene grobnice.   Ovaj kraj je kasnije bio u sastav rimske provincije „Malavice“ te je tada dolinom rijeke Drine prolazio je rimski put „Via Drina“. Zbog svog povoljnog geografskog, strateškog, ali i ekonomskog položaja Višegrad je imao burnu prošlost te je tokom stoljeća bio meta mnogih osvajača. Prvi spomen Višegrada je 1433. godine kada je pripadao moćnoj srpskoj vlastelinskoj porodici Pavlovića, pod čijom je upravom bio i srednjovjekovni grad Dobrun. Iznad drinskog mosta na vrhu brda nalaze se tragovi starog grada ili Pavlovine (naziv koji je dobio po vojvodi Pavlu Radenkoviću), ruševine se nalaze na dva mjesta pa se nazivaju „Gornji grad“ i „Donji grad“. Prema zapisima Turskog putopisca Evlija Čelebije, oko 1577. godine Mehmed Paša je sagradio donju Višegradsku varoš, a pošto je postojalo već postojalo naselje iznad njega grad je dobio ime Višegrad.

Višegrad se može pohvaliti bogatim kulturnim životom kojeg nose razne kulturne institucije, kulturno – umjetnička društva i udruge koje se brinu za očuvanje starih zanata poput tkanja i rada s vunom. Tokom cijele godine u Višegradu se održavaju razne kulturne manifestacije kao što su Međunarodni folklorni festival, Višegradska Staza, Drinska regata, Skokovi s Višegradske ćuprije, Sajam meda i razne druge.

Panorame

Trenutno nema panorama – Pošalji panoramu!

Opis grada | Panorame | Vremenska Prognoza

U istočnom dijelu Bosne i Hercegovine u entitetu Republike Srpske nalazi se općina Vlasenica s istoimenim središtem. Ovo područje je bilo naseljeno u kontinuitetu od prapovijesti pa do današnjih dana o čemu svjedoče razne nekropole, osobito ona na lokalitetu Šošari., stećci od kojih su neki ukrašeni, a jedan je s natpisom, ostatci naselja, gradova, spomenici te srednjovjekovni putovi. U vrijeme bosanske samostalnosti ovo područje spadalo je u sastav srednjovjekovne župe „Birač“ koja se prvi put spominje u spisima koji datiraju iz 1244. godine te koji su i danas sačuvani u dubrovačkom arhivu. Samo naselje Vlasenica nastaje sredinom 15. stoljeća, ali pod imenom Birač koji zadržava do kraja 18. stoljeća kada preuzima sadašnje ime. Postoje dvije priče koje govore o postanku imena Vlasenice. Neki vjeruju da naziv Vlasenica potječe od trave vlasulje koja je karakteristična za ovo područje dok neki tvrde da je Vlasenica ime dobila po svojim prvim stanovnicima koji su bili Vlasi.

Vlaseničko područje je idealno za razvoj turizma zbog svog povoljnog geografskog položaja, bogatstva flore i faune, iznimnim prirodnim pogodnostima. Na ovom području postoji potencijal za razvoj različitih vrsta turizma kao što je zimsko-planinski, seoski, lovni, ribolovni, eko- turizam te zdravstveni turizam. Posebno obilježje ovog kraja su visoke i guste šume koje zauzimaju velik dio ovog područja. Zbog raznolikog sastava drveća koji čine bukve, jele, javori, borovi, smreka, ali i Pančićeva omorika), obilja šumskih plodova, osobito raznih vrsta gljiva (vrganj, smrčak, lisičarke, rujnice, reduše i dr.) i rasprostranjenosti razne divljači (srne,divlje svinje, medvjeda, vuka, lisice, zeca i ostalih), te zbog bogatstva ribljeg života (pastrmka, mladica, lipljan, mrena, škobalj, klen i dr.) ovo područje svakodnevno privlači brojne zaljubljenike u prirodu. Za razvoj zimskog turizma zaslužna je planina Javor na kojoj se nalazi zimski sportsko- rekreativni centar “Igrišta” od 1984. godine.

Za kulturni život ovog područja zaslužan je Dom kulture, škole, Narodna biblioteka, Omladinski centar te Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta”. Tokom cijele godine u Vlasenici se organizaraju razne kulturne manifestacije poput kazališnih predstava, likovnih izložbi, književnih večeri, promocija knjiga, večeri folklora, te dječjeg stvaralaštva.

Panorame

Trenutno nema panorama – Pošalji panoramu!

Opis grada | Panorame | Vremenska Prognoza

Jedna od devet općina Kantona Sarajevo, udaljena od Sarajeva samo šest kilometara je općina Vogošća čije je središte istoimeni grad. Ona se nalazi na prostoru između Sarajevskog i Visočkog polja u slivu rijeke Bosne, te zahvaća i slivove rječica Vogošće i Ljubine koje su desni pritoci rijeke Bosne. Prije rata u Bosni i Hercegovini te sve do potpisivanja Mirovnog sporazuma 1995. godine općina Vogošća je bila gradska općina Sarajeva.

Tokom povijesti ovo područje je prolazilo kroz različite razine razvoja kada je od ubrzanog razvoja prelazilo na razdoblje stagnacije. Naselje Vogošća u obliku kakvo je danas se razvilo u razdoblju nakon završetka Drugog svjetskog rata, što ima zahvaliti izgradnji vojno-industrijskog kompleksa preduzeća “Pretis”. Općina Vogošća ostvaruje dinamičan razvoj oko 1980. godine kada na cijelom području Jugoslavije biva poznata zbog iznimnog razvoja u industriji. U bivšoj Jugoslaviji općina Vogošća je bila poznata i kao druga općina po razvijenosti odnosno po nivou nacionalnog dohotka po glavi stanovnika. Ovoj razini razvijenosti je u najvećoj mjeri doprinosio razvoj vojne i automobilske industrije, prerade metala, proizvodnje termoenergetskih i procesnih postrojenja te industrije valjčanih ležaja koji se odvijao u suradnji sa Volkswagenom iz Njemačke i SKF–Geteborg iz Švedske. Što se tiče gospodarskog razvoja ovog područja tu su glavnu ulogu preuzeli rudarstvo i industrija. Razvoj ovog cijelog područja je bio moguć zbog suradnje općine Vogošća sa drugim zemljama u predratnom periodu koja je tada je na visokom nivou. Pored razvijene industrije i rudarstva, Vogošća je imala razvijenu infrastrukturu, lokalni i međugradski promet te razvijenu telekomunikacijsku mrežu sa vlastitom centralom od 12000 brojeva. Vagošća je prije rata (1992. godine) bila najjači industrijski kompleks na Balkanu te je imala veliki strateški značaj. U industriji je tada bilo zaposleno oko 90 % radno sposobnog stanovništva cijele općine, no u toku rata veliki broj industrijskih pogona bio je oštećen ili potpuno uništen. Poslijeratni period u Vogošću je obilježen razdobljem obnavljanja razrušenih stambenih objekata, infrastrukture te razvojem poljoprivrede.

Za kulturni život Vogošća bitna je kulturna manifestacija „Vogošćanski dani“ u sklopu kojih se održavaju sportska natjecanja, izložbe kulturno-umjetničkog stvaranja, promocije knjige te folklorni program, kazališne predstave te razni drugi sadržaji.

Panorame

Trenutno nema panorama – Pošalji panoramu!

Opis grada | Panorame | Vremenska Prognoza

U istočnom dijelu Bosne i Hercegovine na rijeci Drini smjestio se Zvornik, grad i središte istoimene općine. Ovo gospodarsko, industrijsko i kulturno središte ponosno zauzima svoj položaj na istočnim obroncima Majevice.

Prvi spomen Zvornik je iz 1410. godine, ali pod nazivom Zvonik, tek se 1519. godine spomnije pod sadašnjim imenom Zvornik. Zvornički stari grad odnosno tvrđava nastao je znatno ranije, pretpostavlja se da je to bilo u drugoj polovici 13. ili na početku 14. stoljeća kada se na Drini ustalila granica Srbije i Bosne. Prema legendi Zvorničku tvrđavu je po legendi napravila Jerina, žena Despota Stefana Brankovića, koje u povijesti bila poznatija po gradnji grada Smedereva. Zvornik se nalazi na važnom strateškom položaju gdje su od davnina prolazili važni putovi što je dovelo da toga da se razvije grad Zvornik koji postaje trgovački centar. Zbog svih ovih povoljnih uvjeta za vrijeme Osmanske vlasti, Zvornik je 1480. godine postao administrativni centar, odnosno sandžak. Austro-Ugarska preuzima vlast 1878. godine, no Zvornik i dalje ostaje središte ovog područja što se ne mijenja čak ni za vrijeme kraljevine Jugoslavije, ali ni nakon drugoj svjetskog rata što najbolje dokazuje važnost Zvornika tokom stoljeća.

Područje Zvornika je bogato  prirodnim resursima, osobito drvetom i izvorima mineralne vode. Naravno najveća atrakcija Zvornika je Drina koja pruža izvrsne mogućnosti za razvoj vodenih sportova, poput rafringa, ribolova i vožnje kanua. Ovo područje obilježavaju i značajni kulturni spomenici kao što su srednjevjekovna Zvornička tvrđava ili Đurđev grad, Andraševa vila koja je u procesu čekanja restauracije, srednjevjekovni grad Kušlat iz 13. stoljeća, Spomen obilježja palim borcima, Manastir Papraća te Stari željezni most “Kralja Aleksandra I Karađorđevića”.
Zvornik je grad koji se može pohvaliti osebujnim kulturnim životom što pokazuju kultune manifestacije koje se događaju tokom cijele godine kao što su Zlatne ruke Zvornika, Svetosavska nedelja sa Svetosavskim balom, Zvornička džipijada, Kaimijini dani, Festival dječijeg folklora, Vidovdanski sabor, Državno prvenstvo u kajaku i kanuu na mirnim vodama, Zvorničko-kulturno ljeto, DRISAMA – Fest te Dani poljoprivrede.

Panorame

Trenutno nema panorama – Pošalji panoramu!

Opis grada | Panorame | Vremenska Prognoza

U jugozapadnoj Hercegovini nalazi se Čapljina, grad i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Općina Čapljina se nalazi u dolini rijeke Neretve i uz njene pritoke Bregava, Trebižat i Krupu koje se ulijevaju južno od samog grada Čapljine. Čapljina se nalazi na raskrsnici putova sa sjevera na jug te kroz nju prolaze važni magistralni putovi i željeznički put koji spajaju područje Bosne i Hercegovine s Jadranskim morem, ali i Europom.

Među prvim stanovnicima ovog područja bili su ilirski narodi među kojim najveći utjecaj imaju Ardijejci, koji će u 3. stoljeću prije nove ere osnovati u to vrijeme jedno od najjačih i najutjecajnijih kraljevstva na Balkanu, ilirsko kraljevstvo Ardijeja ili Ardijejaca. Postoje mnoge priče kako je Čapljina dobila ime, no od njih je najzanimljivija podudarnost s latinskom riječi „Ardea“, što znači “Čaplja”, te što se podudara s nazivom ilirskog naroda Ardijejaca koji su nastanjivali ovo područje, pa se pretpostavlja da su Slaveni samo preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana i preveli ga na svoj jezik.

Na ovom području postoje razni kulturni spomenici iz različitih razdoblja kao što je srednjevjekovni grad na kamenoj litici lijeve obale neretve Počitelj, ili ostatci utvrđene vile s početka četvrtog stoljeća Mogorjelo koji predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika rimskog doba u Bosni i Hercegovini ili pak bogato arheološko nalazište Stari grad Gabela, koji je smješten samo pet kilometara južno od Čapljine. Meksički arheolog Robert Salinas Price tvrdi da je svojim istraživanjima došao do zaključka da je Stari grad Gabela – glavni grad drevne države Troje odnosno Homerova Troja. Kulturni spomenik novijeg vremena na ovom prostoru je spomenik koji su dali podići stanovnici Čapljine u znak sjećanja na svoje hrabre pretke koji su sudjelovali u ustanku koji je doveo do Austrougarske aneksije i kraja Osmanske vlasti. Značajan prirodni resurs koji pripada općina Čapljina i Stolac je Hutovo blato, jedinstvena submediteranska močvara koja se sastoji od više povezanih jezera i koje je najveće zimovalište ptica na cijelom području Europe. Zbog iznimnog prirodnog značaja Hutovo blato je 1995. godine proglašeno Parkom prirode.

Panorame

Trenutno nema panorama – Pošalji panoramu!

Opis grada | Panorame | Vremenska Prognoza

Na nadmorskoj visini od 140 – 711 metara u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine nalazi se općina Čelić. Ova općina u Tuzlanskom kantonu se s površinom od 132 kilometra kvadratna djelomično smjestila na brdovitim padinama Majavice i djelomično na području ravne Posavine. Gospodarski, administrativni i kulturni centar općine je grad Čelić koji se nalazi na važnom strateškom položaju na magistralnom putu Tuzla-Brčko, te na mjestu gdje se sastaju rijeke Gnjica i Šibošnica. Povijest Čelića potječe iz kamenog doba, o čemu svjedoče brojni materijalni ostaci koji su pronađeni u blizini naselja. Na području općine pronađene su nekropole, stećci, dvije džamije iz Osmanskog perioda te razni drugi povijesni objekti. Teritorij današnje općine Čelić bio je u sastavu općine Lopare koja 1991. Godine pristupa tzv. paradržavnoj zajednici Srpske autonomne oblasti Semberije i Majevice. No 2. studenog 1991. godine privremena skupština koju su činili odbornici Bošnjackog i Hrvatskog naroda te predsjednici Savjeta i Skupština mjesnih zajednica donosi odluku o raspisivanju referenduma za izdvajanje iz Skupštine općine Lopare i Srpske autonomne oblasti Semberije i Majevice po mjesnim zajednicama. Referendum je bio održan 17. i 18. studenog 1991. godine te je rezultat tog referenduma pokazao da se narod odlučno sa preko 99% izjasnio za izdvajanje iz općine Lopare i formiranje općine Čelić. Rezultati referenduma dostavljeni su Vladi i Skupštini Republike Bosne i Hercegovini BiH te je započeta izrada Elaborata o ekonomskoj opravdanosti formiranja općine Čelić. Abdulah Kovačević, ekonomist i pjesnik bio je na čelu tima zaduženog za izradu Elaborata zbog čega ga likvidiraju srpski ekstremisti 29. studenog 1991. godine. No to nije spriječilo stanovnike Čelića da se bore za svoj dom, te su uspjeli obraniti sva naselja osim Koraja.

Najvažnija kulturna manifestacija za život Čelića je Privredna manifestacija ”Dani jagodastog voća BiH” kojoj je on domaćin od 1980. godine. Svake godine se zbog ove manifestacije u Čeliću okupe poljoprivredni uzgajivači, proizvođači, ali i svi ljubitelji jagode. U sklopu Privredne manifestacije „Dani jagodastog voća BiH“ u Čeliću se održavaju razni sadržaji kao što je izložba fotografije, promocija knjiga, ulična trka te gastronomsko predstavljanje jela karakterističnih za Bosnu i Hercegovinu.

Panorame

Trenutno nema panorama – Pošalji panoramu!

Opis grada | Panorame | Vremenska Prognoza

Općina Čitluk nalazi se u jugozapadnoj Hercegovini u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ova općina sa istoimenim joj središtem pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Kroz povijest se ova općina nazivala Broćno, no kasnije se preimenovala u Brotnjo što je ime koje se i danas zna upotrebljavati. Pretpostavlja se da naziv općine Brotnjo potječe od biljke broć (Rubia tinctorum) koja je karakteristična za ovo područje te kojom se u Brotnju bojilo platno u srednjem vijeku. Ova biljka se i nalazi u grbu općine Čitluk.

Prvi povijesni spomen općine Čitluk, odnosno Brotnja kako se naziva kroz povijest, je 1306. / 1307. godine u trgovačkim spisima s Dubrovnikom što dokazuje da je Čitluk već tada bio povezan s Dubrovnikom. O povijesti ovog područja svjedoče razni arheološki nalazi kao što su ilirske gradine te grobovi, nakit, oruđe i posuđe rimski hramovi, antički i rimski ostatci poput novca, keramike, nakita i kamenih spomenika, stare turske kule te razni stećci. Do rata u Bosni i Hercegovini Čitluk nije pripadao grupi razvijenih općina Bosne i Hercegovine, no nakon završetka rata započinje obnavljanje i preporod Čitluka. Grade se novi industrijski pogoni, razni obrti te stambeni, javni i kulturni objekti što pretvara Čitluk u jednu od razvijenijih općina Bosne i Hercegovine.

U Čitluku djeluju kulturne institucije Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo “Brotnjo”, Matica hrvatska – ogranak Čitluk te Kulturno informativni centar (KIC) Čitluk koje se brinu za kulturni život Čitluka te neumorno rade na održavanju kulturne tradicije Čitluka. Najvažnija manifestacija u Čitluku je „Dani berbe grožda“ turističko-kulturno-gospodarska manifestacija koja se u Čitluku održava od 1955. godine. Iako se manifestacija odvija još od 1955. godine pravi procvat je doživjela nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini. Ova manifestacija se događa u rujnu, prvi tjedan nakon blagdana Sv. Križa i posvećena je početku berbe grožđa. Manifestacija je bogata raznim sadržajima vezanim uz vino kao što su predavanja iz vinogradarstva i vinarstva te se u sklopu manifestacije predstavljaju knjige, otvara se izložba, nastupaju razna kulturno umjetnička društva te se odvijaju i sportska natjecanja.

Panorame

Trenutno nema panorama – Pošalji panoramu!

Opis grada | Panorame | Vremenska Prognoza

Oko 20 kilometara zapadno od Mostara u južnom dijelu Bosne i Hercegovne smjestio se grad Široki Brijeg. Ovo središte Zapadnohercegovačkog kantona nalazi se na rijeci Lištici.

Brojni arheološki nalazi pogotovo oni ostataka gomila i gradina iz ilirskog vremena dokazuju da je ovo područje Širokog Brijega bilo naseljeno već u prapovijesti. Kasnoantički ostatci rimske utvde u Biogracijama, bazilika u Mokrom, te drugi ostatci utvrda i putova svjedoče o životu ovog područja u antičko doba. Ovo područje je bogato povijesnim znamenitostima kao što su gomile i gradine, ostatci antičkog grada Mokriskika kojeg spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet u svom djelu O upravljanju carstvom, ostatci srednjovjekovnog grada u Borku, brojni stećci, do sada najstarija crkvena građevina u ovom kraju iz 5. ili 6. stoljeća u Mokrom.

Nastanak grada povezan je s krajem Turske vladavine nad ovim područjem i dolaskom Austro-Ugarske. U to vrijeme gradi se samostan na Širokom brijegu čime započinje preporod ovog područja izgradnjom vodenice i kamenog mosta. Oko vodenice Čemer početkom 20. stoljeća se polako stvara grad, podižu se dućani, gostionice, gospodarski i smještajni objekti, škola, ljekarna, đački dom i gimnazijska zgrada, hidroelektrana, knjižnice, banka te muzej.

Franjevački samostan imao je veliki utjecaj i na kulturni život ovog područja. Ne samo da su u Širokom Brijegu osnovali  muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko-biološkom i drugim zbirkama, već su otvorili više knjižnica te osnovali  puhački i tamburaški orkestar i time potaknuli kulturni razvoj ovog grada. Danas na ovom području djeluje kulturnih institucija poput Likovne akademije, Franjevačke galerije, kulturno-umjetničkih društava, Amaterskog kazališta “Didak”, Srednje glazbene škole, “Matice hrvatske”, “HKD Napredak” te mnoga druga društva, udruge i klape. Te institucije tokom cijele godine u Širokom brijegu održavaju razne kulturne sadržaje poput književnih večeri, kazališnih predstava, koncerta te izložbi. Kulturne manifestacije od najvećeg značenja za život u Širokom Brijegu su „Briješka zvona“, program utemeljen 1999. godine te manifestacija „Međunarodni mediteranski festival dokumentarnog filma“ koja se na ovom području odvija od 2000. godine, za ovaj prostor bitna je i manifestacija Večer folklora koja se odvija od 1999. godine.

Panorame

Trenutno nema panorama – Pošalji panoramu!

Opis grada | Panorame | Vremenska Prognoza

U središnjoj Bosni, u Zeničko-dobojskom kantonu nalazi se Žepče, grad i središte istoimene općine. Područje općine Žepče proteže se na oko 300 kilometara kvadratnih od kojih se 100 kilometara nalazi u dolini rijeke Bosne, još 100 kilometara zauzimaju livade, voćnjaci i pašnjaci, a ostatak prostora prekriven je šumom hrasta, graba, jele, smrče i bukve.

Prvi pisani spomen Zepča koji datira iz 04. listopada 1458. godine u povelji bosanskog kralja Stjepana Tomaša koju je u Zepču izdao visokom činovniku Stjepanu Ratkoviću. Žepče je kroz povijest oduvijek bio poznat kao trgovačko središte, što dokazuju dokumenti koji govore da je već potkraj 12.stoljeća Zepče imao trgovačke veze s Dubrovačkom Republikom. Čak je i samo ime grada došlo od latinske riječi Emtio što znači kupovanje odnosno kupnja.

O bogatoj povijesti Zepča govore mnoga arheološka nalazišta, te tragovi ljudskih naselja iz neolitika te brončanog i rimskog doba na lokalitetima Novi Šeher, Ponijevo, Brezovo polje i Ozimica. Tokom godina Zepče se razvijalo izgradnjom raznih objekata, tako se 1446. godine gradi prva katolička crkva u Zepču posvećena sv. Tomi koju je u blizini žepačke kule dao izgraditi bosanski kralj Stjepan Tomaš, pretpostavlja se da je 1568. godine izgrađena glavna džamija Ferhadija, koju je izgradio ju je Ferhadbeg odnosno Ferhad paša, 1880. godine osniva se Građanska čitaonica i Državna pučka škola, dok se pravoslavna crkva u Žepču posvećena Rođenju Presvete Bogorodice gradi 1894. godine.

Područje općine Zepče zbog svog velikog povijesnog značaja, ali i iznimnih prirodnih ljepota ima veliki potencijal za razvoj turizma, osobito izletničkog turizma, zdravstvenog turizma, lovnog i ribolovnog turizma te sportskog turizma. Za kulturni život ovog kraja zaslužne su razne kulturne institucije kao što su Dom kulture, Hrvatsko amatersko kulturno društvo Concordia Žepče, razna kulturno umjetnička društva kao što su Naši korijeni ili Slovo o Žepču, Gradska biblioteka, Bošnjačka zajednica kulture Preporod i druge udruge. Zahvaljući radu tih kulturnih institucija u Zepču se organiziraju razne manifestacije od kojih je najpoznatija trodnevna manifestacija „Žepačko ljeto“ u sklopu kojeg se odvijaju razni sadržaji.

Panorame

Trenutno nema panorama – Pošalji panoramu!