Opis grada | Panorame | Vremenska Prognoza
| Entitet | Federacija BiH |
| Kanton | Tuzlanski |
| Općina | Gračanica |
| Stanovništvo (Općina, 2009) | 52.113 |
| Površina (Općina) | 219 km² |
| Pozivni broj | (+387) 35 |
| Poštanski broj | 75 320 |
U sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine nalazi se općina Gračanica koja je sastavni dio Tuzlanskog kantona. Ona zahvaća veći dio doline rijeke Spreče u njenom donjem toku te dio planine Trebava. Općina Gračanica zahvaća površinu od 219,5 km2 te prema statistici iz 2000 godine na tom području sada živi 58.926 stanovnika u 22 naselja. Centar općine Gračanica je istoimeni grad.
Na južnom ulazu u grad pronađeni su arheološki ostatci koji svjedoče da je Gračanica bila naseljena još od neolita. Prvi zapisi o Gračanici su nađeni u turskoj arhivskoj građi iz 1528. godine kada je Gračanica pripadala nahiji Soko i bila je poznata po svom rudniku željeza. Gračanica je dobila status grada u 1548. godini. Veliki razvitak grad je doživio tijekom 17. stoljeća, uz pomoć Ahmeda-paše Budimlija, koji je sagradio Bijelu džamiju, javno kupalište i toranj sa satom, odnosno sahat-kulu. Za vrijeme austrijskog carstva, Gračanica je doživjela ogroman ekonomski, urbani i kulturni razvoj. Tijekom pola stoljeća vlasti socijalističke Jugoslavije Gračanica je doživjela intenzivan razvoj. Izgrađene su brojne tvornice i stambena naselja, te je pojačan razvoj malih privatnih poduzeća. Između 1992. do 1995. godine Gračanica je pretrpila teška oštećenja, no nakon rata prikupila je svoje ostatke i od njih stvorila razvijen grad kakav je sada.
Gračanica ima razvijen kulturni život čija su glavna središta Narodna biblioteka „Dr. Mustafa Kamerić“ , koja je utemeljena 1928. i Dom kulture – Bosanski kulturni centar, podignut krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća te Gračanički glasnik, časopis za kulturnu povijest koji izlazi dva put godišnje. Gračanički glasnik potiče brojne kulturne projekte kao što su osnivanje Udruženja za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa“ Soko“, pokretanje festivala „Ljetne večeri pod lipama Gračanice“, formiranje Udruženja „Gračaničko keranje“ (unikatni ženski ručni radovi), zaštita Sahat-kule i srednjovjekovnog grada Sokola itd.
Zbog planine Trebava koja ju štiti od oštre planinske klime u Gračanici vlada umjereno kontinentalna klima, s umjereno hladnim zimama i umjereno toplim ljetima što dodatno pogoduje razvoju grada i općine koja je od davnina poznata kao odlično mjesto za razvoj poljoprivrede, voćarstva i stočarstva.
Panorame
Trenutno nema panorama – pošalji panoramu!