Karta Čapljina

Opis grada | Panorame | Vremenska Prognoza

U jugozapadnoj Hercegovini nalazi se Čapljina, grad i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Općina Čapljina se nalazi u dolini rijeke Neretve i uz njene pritoke Bregava, Trebižat i Krupu koje se ulijevaju južno od samog grada Čapljine. Čapljina se nalazi na raskrsnici putova sa sjevera na jug te kroz nju prolaze važni magistralni putovi i željeznički put koji spajaju područje Bosne i Hercegovine s Jadranskim morem, ali i Europom.

Među prvim stanovnicima ovog područja bili su ilirski narodi među kojim najveći utjecaj imaju Ardijejci, koji će u 3. stoljeću prije nove ere osnovati u to vrijeme jedno od najjačih i najutjecajnijih kraljevstva na Balkanu, ilirsko kraljevstvo Ardijeja ili Ardijejaca. Postoje mnoge priče kako je Čapljina dobila ime, no od njih je najzanimljivija podudarnost s latinskom riječi „Ardea“, što znači “Čaplja”, te što se podudara s nazivom ilirskog naroda Ardijejaca koji su nastanjivali ovo područje, pa se pretpostavlja da su Slaveni samo preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana i preveli ga na svoj jezik.

Na ovom području postoje razni kulturni spomenici iz različitih razdoblja kao što je srednjevjekovni grad na kamenoj litici lijeve obale neretve Počitelj, ili ostatci utvrđene vile s početka četvrtog stoljeća Mogorjelo koji predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika rimskog doba u Bosni i Hercegovini ili pak bogato arheološko nalazište Stari grad Gabela, koji je smješten samo pet kilometara južno od Čapljine. Meksički arheolog Robert Salinas Price tvrdi da je svojim istraživanjima došao do zaključka da je Stari grad Gabela – glavni grad drevne države Troje odnosno Homerova Troja. Kulturni spomenik novijeg vremena na ovom prostoru je spomenik koji su dali podići stanovnici Čapljine u znak sjećanja na svoje hrabre pretke koji su sudjelovali u ustanku koji je doveo do Austrougarske aneksije i kraja Osmanske vlasti. Značajan prirodni resurs koji pripada općina Čapljina i Stolac je Hutovo blato, jedinstvena submediteranska močvara koja se sastoji od više povezanih jezera i koje je najveće zimovalište ptica na cijelom području Europe. Zbog iznimnog prirodnog značaja Hutovo blato je 1995. godine proglašeno Parkom prirode.

Panorame

Trenutno nema panorama – Pošalji panoramu!