Karta Velika Kladuša

Opis grada | Panorame | Vremenska Prognoza

Entitet Federacija BiH
Kanton Unsko-sanski
Općina Velika Kladuša
Stanovništvo (Općina, 1991) 52.908
Površina (Općina) 331 km²
Pozivni broj (+387) 37
Poštanski broj 77 230

Tik uz granicu sa Republikom Hrvatskom, na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine u Unsko-sanskom kantonu smjestila se općina Velika Kladuša s istoimenim središtem. Zbog njenog geografskog položaja na području Velike Kladuše nalazi se najzapadniji granični prijelaz u Bosni i Hercegovini zbog čega je ova općina dobila naziv vrata odnosno kapija Bosne prema Europi. Za prometnu povezanost ovog područja zaslužan je i magistralni put M4-2 koji je povezuje sa središtem Kantona na jugu i sa raznim gradovima u Hrvatskoj.
Pretpostavlja se da je Velika Kladuša svoje ime dobila po Kladaru koji je bio njen prvi vladar. Najstariji pisani spomenici koji govore o Velikoj Kladuši datiraju iz 1280. godine. Prema povijesnim zapisima smatra se da je grad bio utvrđen već u vrijeme turskih provala na ovo područje. Srednjovjekovna vojna utvrda odnosno Stari grad u Velikoj Kladuši danas je pretvoren hotelsko-turistički objekt, „Stari Grad“. Ostatci raznih srednjovjekovnih gradova postoje još i danas na ovom području, u Podzvizdu, Vrnograču i u Todorovu. Uz ostatke srednjovjekovnih gradova, jedan od važnijih nalaza bila je zlatna naušnica iz tog razdoblja koja je pronađena 3 kilometra od samog središta mjesta 1940. godine i koja se sada nalazi u Zemaljskom muzeju u Zagrebu.
Najveći gospodarski razvoj općine Velika Kladuša je doživjela ranih 1980-tih godina jer su u to vrijeme izgrađeni razni gospodarski kapaciteti poput prehrambeno- poljoprivredne institucije „Agrokomerc d.d.“, „Saniteks d.d.“ koji je imao velik utjecaj u tekstilnoj industriji te u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija značajnog „Grupex d.d.“
Raznim geološkim istraživanjima na ovom području su pronađena nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina. Metalne mineralne sirovine na ovom području su nedovoljno istražene iako se smatra da postoji značajno ležište mangana, dok su u slučaju nemetalnih mineralnih sirovina najznačajnija nalazišta krečnjaka,dolomita i barita čije iskorištavanje na ovom području započinje od 1948. godine. Iako na ovom području nema velikih rijeka, ono je bogata izvorima i manjim vodotocima, kao što je rijeka Glina u čiji se sliv ulijevaju Kladušnica i Glinica koje su značajne za gospodatstvo ove općine. Od prirodnih bogastava na ovom području ne samo da postoji značajan vodotok na ovom području već i izvori termalne vode, ali i značajno šumsko zemljište sa šumama bukve, hrasta kitnjaka i pitomog kestena.

Panorame

Trenutno nema panorama – Pošalji panoramu!