Opis grada | Panorame | Vremenska Prognoza
| Entitet | Federacija BiH |
| Kanton | Zapadnohercegovački |
| Općina | Grude |
| Stanovništvo (Općina, 2009) | 15.525 |
| Površina (Općina) | 218 km² |
| Pozivni broj | (+387) 39 |
| Poštanski broj | 88 340 |
Na rubovima Imotsko–bekijskog polja i samoj granici Bosne Hercegovine s Hrvatskom nalazi se općina Grude. Omeđena Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru Grude su bogate i prirodnim ljepotama – od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, krški krajolik pa do – što je za ovo područje neobično – brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Tihaljina – Trebižat). Blizina mora daje ovomu kraju obraslom niskim raslinjem tipičnim za krške krajeve blagu klimu mediteranskih obilježja.
Grude su središnje i jedino naselje gradskog karaktera općine Grude, formirano na raskrižju dvaju magistralnih pravaca Split-Mostar i Slavonski Brod – Ploče, koji neposredno povezuju Grude s Imotskim, Posušjem, Širokim Brijegom i Ljubuškim. Prema podacima iz 2001. godine na području grada Grude živi 3.346 stanovnika.
Dokazi o životu na ovim prostorima prisutna su još od pretpovijesnih vremena. Na mjestu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života koji datiraju još od razdoblja kasnijeg neolitika. Srednji vijek je vrijeme stećaka – stećke u grudskoj općini pronalazimo praktički na svakom koraku – što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvojbeno je to zasluga povoljna geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Grude su do 18. stoljeća bile sastavnim dijelom nekadašnje starohrvatske župe Imota i baštine izuzetnu i raznovrsnu kulturnu povijest. Pretpostavlja se da je život je na ovom području tekao kontinuirano, izmjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije, ali i vojske. Grude su preživjele rimsku, Napoleonovu i tursku vojsku, dva svjetska rata i domovinski. Danas Grude proživljavaju kulturnu i gospodarsku renesansu. Protekle su godine bile obilježene domovinskim ratom i borbom za opstanak, u kojoj su Grude bile jedan od glavnih epicentara “pobune” protiv agresije tadašnje JNA.
Imaju svoju radio-postaju, a povremeno objavljuju i novine Hrvatska gruda, pokrenute u tijeku Domovinskoga rata. Jedina kulturna manifestacija od širega značenja u Grudama su Šimićevi susreti, prvi put održani u subotu, 30. svibnja 1970. u Grudama i 31. svibnja u Drinovcima. U Grudama je osnovano Hrvatsko vijeće obrane i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna.
Panorame
Trenutno nema panorama – pošalji panoramu!