Opis grada | Panorame | Vremenska Prognoza
| Entitet | Federacija BiH |
| Kanton | Sarajevo |
| Općina | Hadžići |
| Stanovništvo (Općina, 2009) | 22.636 |
| Površina (Općina) | 273 km² |
| Pozivni broj | (+387) 33 |
| Poštanski broj | 71 240 |
Hadžići su grad i općina u Bosni i Hercegovini koji se nalaze oko 21 kilometar zapadno od samog središta grada Sarajeva. Pošto se smatraju prigradskom općinom Sarajeva s njim su povezani mnogobrojnim prometnim linijama. Ukupna površina općine Hadžići iznosi oko 273,26 km² te na tom području živi preko 20 000 stanovnika u 62 naselja. Zbog raznolikog reljefa područje općine Hadžići izloženo je različitim klimatskim prilikama, u nižim dijelovima općine prevladava kontinentalna klima dok na Igmanu i Bjelašnici vlada planinska klima. Hadžići su općina koja ima izvanredne mogućnosti za razvoj turizma. Tu se nalazi skijalište Šavnici gdje je izgrađen skijaški dom sa preko 50 ležaja te suvremena skijaška staza na kojoj se mogu održavati međunarodna natjecanja, dok na Igmanu i Bjelašnici postoje odlični zimski sportski tereni te su popularna destinacija za planinaranje. Zbog velikog broja rijeka i potoka bogatim ribom Hadžići su izvrsno mjesto za ribolovni turizam, dok mogućnosti za lovni turizam pružaju šume bogate divljači. Općina Hadžići je poznata po seoskom turizmu i prirodnoj hrani, dok su specijaliteti općine sir i kajmak koji se dobivaju iz sela općine.
Naselje u užem prostoru Hadžića se oblikuje tek u vrijeme osmanskog carstva i to u Donjim Hadžićima, iako na postojanje naselja u srednjem vijeku upućuje postojanje Margetinog groblja sa stećcima u centru današnjih Hadžića. Tek 1688. godine na topografskoj karti župe Smucke nalazimo prvi spomen imena Hadžići. Tokom osamnaestog stoljeća Hadžići pod nazivom Hadželi postaju sjedište seoske Općine, dok se u austrougarskom periodu Hadžići razvijaju kao naselje u današnjem obliku. Hadžići dobivaju na značaju u ekonomskom i prometnom pogledu poslije izgradnje željezničke pruge Sarajevo-Metković 1891. godine. Preko Metkovića se izvozila piljena i rezana građa iz hadžićke pilane, koja je bila jedna od razvijenijih u okolini Sarajeva. Poslije drugog svjetskog rata nastavljena je izgradnja koja je započeta u austrougarskom periodu kada Hadžići postaju urbana sredina i administrativni centar kakav su sada.
Panorame
Trenutno nema panorama – pošalji panoramu!